“Počeo je još jedan rat sa fosilnim gorivima u središtu sukoba…. a činjenica da su riječi poput energetske ovisnosti, sigurnosti snabdijevanja, pouzdanosti, stabilnosti cijena ponovo od velike važnosti jedina je dobra stvar u ovoj situaciji.” Imajući u vidu trenutnu situaciju u Ukrajini i njen utjecaj na evropski energetski sektor, Dominik Rutz (WIP Renewable Energies) otvorio je program i poželio obrodošlicu više od 40 učesnika na REPLACE Innovation Workshop-u u Velsu, 8. aprila 2022. godine. U okviru Svjetskih dana održive energije, REPLACE projektni tim je iskoristio priliku za razmjenu znanja i iskustva sa učesnicima na temu sistema grijanja i hlađenja na obnovljive izvore energije u stambenom sektoru.
Nakon što je dugo vremena politička pažnja bila usmjerena samo na električnu energiju, a zatim na sektor mobilnosti, posljedice zanemarivanje sektora grijanja i hlađenja se sada itekako osjećaju, rekao je Rutz. „Projekat REPLACE počinje upravo ovdje i promovira prelazak sa fosilne energije na korištenje obnovljivih izvora energije.“
Radionica je imala za cilj upoznati učesnike sa projektom REPLACE, njegoivm ciljevima, aktivnostima i alatima te dati osvrt na trenutno stanje i dekarbonizaciju sistema grijanja i hlađenja u Evropi. U toku radionice dat je također i pregled glavnih izazova, pokretača kao i mogućih rješenja i preporuka za prelazak na tehnologije koje su manje štetne po okoliš i klimu.
Projekat REPLACE
U svojoj prezentaciji, voditelj projekt REPLACE Herbert Tretter (Austrijska agencija za energiju) predstavio je 11 partnera u 9 zemalja, preko kojih REPLACE pokriva različite situacije u smislu društveno-ekonomskih uslova i razvoja tržišta sa aspekta grijanja i hlađenja. “Cilj je da grijanje prostora i potrošne vode u privatnim domaćinstvima bude neovisno o uvozu energije, a zelena (OIE) toplota bi trebala dolaziti iz vlastitih krovova, vrtova, zemlje ili lokalne šume”, naglasio je Tretter. Kao još jednu važnu komponentu projekta, pored besplatnih alata za zamjenu, predstavio je 9 lokalnih radnih grupa koje su aktivne na tržištu toplotne energije u regijama i koje su uključene u razvoj mjera koje se sada provode.
Dekarbonizacija sektora grijanja i hlađenja – keynote prezentacija Prof. Neven Duić
Prof. Neven Duić, Zavod za energetska postrojenja, energetiku i okoliš Univerziteta u Zagrebu, dao je pregled dekarbonizacije sistema grijanja i hlađenja u stambenom sektoru. Kako je istakao, dekarbonizacija se mora odvijati brzo: „Iz klimatske perspektive, to bi trebalo biti urađeno do 2040. godine. Iz perspektive sigurnosti snabdijevanja, to bi se moralo dogoditi još brže, idealno već sljedeće zime“.
Prof. Duić je predstavio 4 moguća puta dekarbonizacije, „pri čemu je sistem daljinskog grijanja najsvestraniji način za grijanje u urbanim sredinama, jer se može napajati iz brojnih obnovljivih izvora kao što su korištenje otpadne toplote, solarne i geotermalne energije, toplotne pumpe, biomasa, itd. .”, kao i korištenje toplotnih pumpi kao individualnih sistema grijanja. U odnosu na evropsku politiku (efikasno DG, čl.24 izmijenjena EED), prof. Duić je predstavio ciljeve za efikasno daljinsko grijanje od 2025. do 2050. godine, koji su pokazali da obnovljivi izvori energije, otpadna toplota i visokoefikasna kogeneracijska toplota moraju biti u stalnom porastu udjela, pri čemu se kogeneracija u daljinskom grijanju u potpunosti ukida nakon 2035. Uz korištenje više solarne energije i skladištenja toplote, prof. Duić je spomenuo geotermalnu energiju kao opciju koja je široko dostupna u Evropi i čija je upotreba izvodljiva i prijeko potrebna s obzirom na trenutne visoke cijene plina i potrebu zamjene plinskih kotlova.
Prema zaključku prof. Duića, „neophodna je što brža integracija elektroenergetskog, grijanja, hlađenja, vodovodnog i sistema transporta. Postoji potreba za pametnim energetskim sistemima koji su jeftini i jednostavni. Neophodno je koncentrisati se na daljinsko grijanje koje je vrlo svestrano u integraciji različitih tokova grijanja u urbanim sredinama, toplotnih pumpi u ruralnim i prigradskim područjima – integracijom toplote i električne energije iz obnovljivih izvora. Također, važno je voditi računa da se biomasa koristi samo u kaskadama – ne da se drveće siječe za potrebe grijanja, već da se drvo koristi za veću dodanu vrijednost, a da se za grijanje koristi samo otpadna biomasa.”
Aktivnosti u REPLACE regijama
Gašper Stegnar iz Centra za energijsku efikasnost Instituta Jožef Stefan (JSI) predstavio je aktivnosti iz REPLACE regija koje promovišu postepeno ukidanje neefikasnih i starih sistema grijanja i hlađenja. Stegnar se, između ostalog, osvrnuo i na “one-stop-shop” voditelja projekta Austrijske agencije za energiju. Koristeći internet platformu, zainteresirani građani mogu pronaći/odabrati distributere sistema grijanja hlađenja koji nude razne vrste alternativa koje su manje štetne po okoliš i klimu.
Također, Stegnar se osvrnuo i na učešće projektnog partnera BSERC-a u povećanju subvencije za sisteme grijanja na OIE na 70 miliona eura te organizaciju zajedničke kupovine peleta za postizanje povoljnijih cijena. Razvoj nove sheme subvencija u Španiji bio je još jedan primjer dobre prakse s kojim će ukupno 10 MW kapaciteta kotlova u stambenim objektima preći sa fosilnih goriva na biomasu u roku od nekoliko mjeseci. I za kraj, kampanja iz Slovenije, u kojoj svi korisnici koji se prijavljuju za subvencije za sisteme grijanja koji manje štete okolišu i klimi, koriste REPLACE kalkulator grijanja kako bi dobili pregled koja od opcija je najpovoljnija za njihov stambeni objekat. Pored toga, kampanja JSI-a „Zamijenite lož ulje radi zaštite okoliša“ rezultirala je zamjenom preko 130 kotlova na lož ulje toplotnim pumpama.
Korisni materijali kao rezultati projekta REPLACE
Benedetta di Constanzo, WIP Obnovljivi izvori energije, predstavila je besplatne materijale koje je projekat REPLACE obezbijedio za krajnje korisnike, posrednike i investitore: Priručnik za krajnje korisnike, uključujući, npr., prednosti održivog sistema grijanja, sedam koraka koje treba preduzeti prilikom zamjene, kao i spisak tehnologija na obnovljive izvore energije. Priručnik za posrednike i investitore koji pokriva cijeli proces zamjene, greške koje treba izbjegavati prilikom zamjene i razloge zbog kojih investitori ulažu u sisteme na obnovljive izvore energije. I zbirka od oko 40 primjera najbolje prakse, koji su, kako je naglasila di Constanzo, „o pričama iz stvarnog života koje pokazuju da su sistemi grijanja koji su manje šteti po okoliš i klimu mogući, tehnički i ekonomski izvodljivi“.
REPLACE kalkulator
Herbert Tretter je demonstrirao REPLACE kalkulator koji predstavlja jedan od glavnih alata projekta: “Postoji mnogo stvari koje treba uzeti u obzir – koje tehnologije i energenti su dostupni, koji programi subvencija se mogu uzeti u obzir i koliko su visoki troškovi grijanja ako ne gledam samo početne troškove.” istakao je. Kalkulator bi trebao pomoći u pronalaženju najboljeg rješenja za stambeni objekat uz savjetovanje sa energetskim konsultantom ili instalaterom.
Glavni izazovi i pokretači za uvođenje obnovljive energije u sektor grijanja i hlađenja – okrugli sto
U drugom dijelu radionice održan je okrugli sto na kojem se razgovaralo o glavnim izazovima i pokretačima za uvođenje obnovljivih izvora grijanja i hlađenja u Jugoistočnoj i Centralnoj Evropi.
Okrugli sto, koji je moderirala Karina Knaus (Austrijska agencija za energiju), započeo je upoznavanjem sa trenutnim stanjem sektora grijanja i hlađenja u partnerskim regijama. U Kantonu Sarajevo (Bosna i Hercegovina) sistemi grijanja su skoro 100% na fosilna goriva, od čega je polovina pokrivena daljinskim grijanjem na plin i individualnim sistemima grijanja na plin.
U Rodopskoj regiji (Bugarska), sa mnogo “energijski siromašnih” domaćinstava, grijanje se tradicionalno vrši na ogrijevno drvo u neefikasnim pećima koje mnogo zagađuju (70%), dok pelet, toplotne pumpe vazduh-vazduh i solarna toplota igraju manju ulogu. U regiji KAGOP-a (Sjeverna Makedonija) dominira grijanje na ogrijevno drvo i struju, a 25% domaćinstava u glavnom gradu Skoplju je priključeno na daljinsko grijanje. U regiji Salzburg, 35% domaćinstava se već grije putem daljinskog grijanja koje je “klimatski prihvatljivo”. Preostalih ¼, koji se griju na plin i naftu, mogu dobiti subvencije za zamjenu, ali im za to poteškoću predstavlja nedostatak kvalifikovanih radnika i materijala. A u bavarskom Oberlandu (Njemačka), 80% domaćinstava se još uvijek grije na fosilna goriva, koja mogu imati koristi od subvencija kao u Austriji, ali im također prepreku predstavlja nedostatak kvalificiranih radnika.
Kako je istaknuto u diskusiji, rast cijena peleta i struje zbog rata u Ukrajini značajno otežava i aktivnosti projekta REPLACE, tako da npr. u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Bugarskoj, krajnji korisnici se vraćaju grijanju na ugalj ili drvo kao jefinijim opcijama, čime se usporava toplotna tranzicija.
Zašto se promjena još uvijek nije dogodila?
Na pitanje Karine Knaus, zašto još nije došlo do promjene izvan postojećeg stanja, iako je to neophodno radi zaštite klime, učesnici okruglog stola su različito odgovorili.
U Austriji, kao i u Njemačkoj, subvencije pomažu da se postepeno ukine upotreba nafte i plina te poveća energijska efikasnost objekata kroz razne mjere renoviranja i utopljavanja zgrada. Istovremeno, nedostatak instalatera, kotlova i dijelova, trenutno predstavlja barijeru, što značajno otežava sam proces zamjene sistema grijanja, naveli su Herbert Treter i Ingo Ball. Štaviše, „postoje igrači na tržištu koji preferiraju da prodaju fosilna goriva po jako niskim cijenama koje ne idu u korist tržištu obnovljivih izvora“, rekao je Ball.
U Sjevernoj Makedoniji, Bugarskoj i Bosni i Hercegovini, na proces tranzcije značajno (negativno) utječu nedostatak subvencija za zamjenu i obnovu sistema grijanja, nedostatak zakonske regulative te zahtjevi i uredbe za korištenje obnovljivih izvora energije, posebno od strane individualnih objekata. U institucijama to predstavlja nedostatak adekvatno obučenog osoblja koje bi iniciralo i/ili implementiralo ovakve projekte. Za značajnije promjene, u ovim regijama su neophodne i finansijske i političke mjere.
Moguća rješenja i instrumenti
Na kraju radionice, učesnici su razgovarali o mogućim rješenjima za implementaciju sistema grijanja i hlađenja sa manjim utjecajem na okoliš i klimu. S ciljem dugoročne stabilizacije cijene peleta, Herbert Tretter je predstavio dokazani pristup koji koristi Austrija kroz uspostavljanje nacionalnih skladišta peleta kako bi se zadovoljile potrebe domaćeg tržište te spriječio prekomjerni izvoza peleta. Pored toga, za ubrzavanje tranzicije i procesa zamjene, neophodno je uvđenje i/ili povećavanje subvencija, posebno za domaćinstva sa niskim prihodima.
U Bosni i Hercegovini, Samra Muratspahić je izjavila da je ključno nastaviti sa razvojem shema subvencija i implementacijom političkih mjera koje su trenutno u začetku. To, na prvom mjestu, uključuje projekat u regionu gde se po prvi put daju subvencije za zamjenu sistema grijanja, kao i Strategiju za ukidanje fosilnih goriva u Kantonu Sarajevo s ciljem poboljšanja kvaliteta vazduha.
U bavarskom Oberlandu, takozvani “seoski sistemi grijanja” dobro funkcionišu, pri čemu farmeri koriste vlastito ogrjevno drvo za pokretanje mikro-mreže u svom mjestu. Energijsko savjetovanje u kvartovima kojima je potrebno renoviranje i kratki video snimci s objašnjenjima, npr. za apliciranje za subvencije, spadaju među isprobana sredstva.
U Rodopskoj regiji, REPLACE alati kao što su tehnički listovi, primjeri najbolje prakse i info-centri, pokazali su se posebno korisnim u pružanju savjeta i poticanju ljudi za zmjenu, izjavio je Angel Nikolaev.
Iz perspektive KAGoP regije u Severnoj Makedoniji, Emilija Mihajloska je preporučila pripremu strateških dokumenata u skladu sa ciljevima i mjerama EU. Pogodne su subvencije za pelet, invertore, više subvencija u oblasti toplotnih pumpi i fotonaponskih sistema kao i rekonstrukcije postojećih objekata.
Zaključci i preporuke
REPLACE radionica završena je zaključcima i preporukama koje je predstavio Ignacio Macías (ESCAN Energy Consulting, Španija). Među zaključcima istaknuta je i činjenica da većina stanovništva želi rješenja koja manje štete okolišu i klimi, ali početna investicija je glavna prepreka. Dobro obaviještene interesne strane i potrošači, uz adekvatne finansijske poticaje, postižu bolje rezultate. Nedostatak kvalifikovane radne snage je ključni ograničavajući faktor.
Istovremeno, zajedničke akcije poput austrijskog one-stop-shop-a pokazale su prostor za poboljšanja. Međutim, rast cijena fosilnih goriva učinio je obnovljive izvore konkurentnijima, ali je ukupna inflacija usporila proces zamjene.