“Počeo je još jedan rat sa fosilnim gorivima u središtu sukoba…. a činjenica da su riječi poput energetske ovisnosti, sigurnosti opskrbe, pouzdanosti, stabilnosti cijena ponovo od velike važnosti jedina je dobra stvar u ovoj situaciji.” Imajući u vidu trenutnu situaciju u Ukrajini i njen utjecaj na europski energetski sektor, Dominik Rutz (WIP Renewable Energies) otvorio je program i poželio obrodošlicu više od 40 sudionika na REPLACE Innovation Workshop-u u Velsu, 8. travnja 2022. godine. U sklopu Svjetskih dana održive energije, projektni tim REPLACE iskoristio je priliku da sa sudionicima podijeli znanje i iskustvo o sustavima grijanja i hlađenja na obnovljive izvore energije u stambenom sektoru.
Nakon dugo vremena političke pozornosti usmjerene samo na električnu energiju, a potom i na sektor mobilnosti, posljedice zanemarivanja sektora grijanja i hlađenja sada se itekako osjećaju, rekao je Rutz. “Projekt REPLACE počinje upravo ovdje i promiče prijelaz s fosilne energije na korištenje obnovljivih izvora energije.”
Cilj radionice bio je upoznati sudionike s projektom REPLACE, njegovim ciljevima, aktivnostima i alatima te dati pregled trenutnog stanja i dekarbonizacije sustava grijanja i hlađenja u Europi. Radionica je također dala pregled glavnih izazova, pokretača te mogućih rješenja i preporuka za prelazak na tehnologije koje su manje štetne za okoliš i klimu.
Projekt REPLACE
U svojoj prezentaciji, voditelj projekt REPLACE Herbert Tretter (Austrijska agencija za energiju) predstavio je 11 partnera u 9 zemalja, preko kojih REPLACE pokriva različite situacije u smislu društveno-ekonomskih uvjeta i razvoja tržišta sa aspekta grijanja i hlađenja. “Cilj je da grijanje prostora i potrošne vode u kućanstvima bude neovisno o uvozu energije, a zelena (OIE) toplina bi trebala dolaziti iz vlastitih krovova, vrtova, zemlje ili lokalne šume”, naglasio je Tretter. Kao još jednu važnu komponentu projekta, pored besplatnih alata za zamjenu, predstavio je 9 lokalnih radnih grupa koje su aktivne na tržištu toplinske energije u regijama i koje su uključene u razvoj mjera koje se sada provode.
Dekarbonizacija sektora grijanja i hlađenja – keynote prezentacija Prof. Neven Duić
Prof. Neven Duić, Zavod za energetska postrojenja, energetiku i okoliš Sveučilišta u Zagrebu, dao je pregled dekarbonizacije sustava grijanja i hlađenja u stambenom sektoru. Kako je istakao, dekarbonizacija se mora odvijati brzo: „Iz klimatske perspektive, to bi trebalo biti urađeno do 2040. godine. Iz perspektive sigurnosti opskrbe, to bi se moralo dogoditi još brže, idealno već sljedeće zime“.
Prof. Duić je predstavio 4 moguća puta dekarbonizacije, „pri čemu je sustav daljinskog grijanja najsvestraniji način za grijanje u urbanim sredinama, jer se može napajati iz brojnih obnovljivih izvora kao što su korištenje otpadne topline, solarne i geotermalne energije, dizalica topline, biomase, itd. .”, kao i korištenje dizalica topline kao individualnih sustava grijanja. U odnosu na europsku politiku (efikasno DG, čl.24 izmijenjena EED), prof. Duić je predstavio ciljeve za učinkovito daljinsko grijanje od 2025. do 2050. godine, koji su pokazali da obnovljivi izvori energije, otpadna toplina i visokoučinkovita kogeneracijska toplina moraju biti u stalnom porastu udjela, pri čemu se kogeneracija u daljinskom grijanju u potpunosti ukida nakon 2035. Uz korištenje više solarne energije i skladištenja topline, prof. Duić je spomenuo geotermalnu energiju kao opciju koja je široko dostupna u Europi i čija je upotreba izvodljiva i prijeko potrebna s obzirom na trenutne visoke cijene plina i potrebu zamjene plinskih kotlova.
Prema zaključku prof. Duića, „neophodna je što brža integracija elektroenergetskog, grijanja, hlađenja, vodovodnog i sustava transporta. Postoji potreba za pametnim energetskim sustavima koji su jeftini i jednostavni. Neophodno je koncentrisati se na daljinsko grijanje koje je vrlo svestrano u integraciji različitih tokova grijanja u urbanim sredinama, dizalica topline u ruralnim i prigradskim područjima – integracijom topline i električne energije iz obnovljivih izvora. Također, važno je voditi računa da se biomasa koristi samo u kaskadama – ne da se stabla sijeku za potrebe grijanja, već da se drvo koristi za veću dodanu vrijednost, a da se za grijanje koristi samo otpadna biomasa.”
Aktivnosti u REPLACE regijama
Gašper Stegnar iz Centra za energijsku učinkovitost Instituta Jožef Stefan (JSI) predstavio je aktivnosti iz REPLACE regija koje promiču postepeno ukidanje neučinkovitih i starih sustava grijanja i hlađenja. Stegnar se, između ostalog, osvrnuo i na “one-stop-shop” voditelja projekta Austrijske agencije za energiju. Koristeći internet platformu, zainteresirani građani mogu pronaći/odabrati distributere sustava grijanja i hlađenja koji nude razne vrste alternativa koje su manje štetne po okoliš i klimu.
Također, Stegnar se osvrnuo i na sudjelovanje projektnog partnera BSERC-a u povećanju subvencije za sustave grijanja na OIE na 70 miliona eura te organizaciju zajedničke nabave peleta za postizanje povoljnijih cijena. Razvoj nove sheme subvencija u Španjolskoj bio je još jedan primjer dobre prakse s kojim će ukupno 10 MW kapaciteta kotlova u stambenim objektima preći sa fosilnih goriva na biomasu u roku od nekoliko mjeseci. I za kraj, kampanja iz Slovenije, u kojoj svi korisnici koji se prijavljuju za subvencije za sustave grijanja koji manje štete okolišu i klimi, koriste REPLACE kalkulator grijanja kako bi dobili pregled koja od opcija je najpovoljnija za njihov stambeni objekat. Pored toga, kampanja JSI-a „Zamijenite lož ulje radi zaštite okoliša“ rezultirala je zamjenom preko 130 kotlova na lož ulje dizalicama topline.
Korisni materijali kao rezultati projekta REPLACE
Benedetta di Constanzo, WIP Obnovljivi izvori energije, predstavila je besplatne materijale koje je projekt REPLACE obezbijedio za krajnje korisnike, posrednike i investitore: Priručnik za krajnje korisnike, uključujući, npr., prednosti održivog sustava grijanja, sedam koraka koje treba preduzeti prilikom zamjene, kao i spisak tehnologija na obnovljive izvore energije. Priručnik za posrednike i investitore koji pokriva cijeli proces zamjene, pogreške koje treba izbjegavati prilikom zamjene i razloge zbog kojih investitori ulažu u sustave na obnovljive izvore energije. I zbirka od oko 40 primjera najbolje prakse, koji su, kako je naglasila di Constanzo, „o pričama iz stvarnog života koje pokazuju da su sustavi grijanja koji su manje šteti po okoliš i klimu mogući, tehnički i ekonomski izvodljivi“.
REPLACE kalkulator
Herbert Tretter je demonstrirao REPLACE kalkulator koji predstavlja jedan od glavnih alata projekta: “Postoji mnogo stvari koje treba uzeti u obzir – koje tehnologije i energenti su dostupni, koji programi subvencija se mogu razmotriti i koliko su visoki troškovi grijanja ako ne gledam samo početne troškove.” istakao je. Kalkulator bi trebao pomoći u pronalaženju najboljeg rješenja za stambeni objekat uz savjetovanje sa energetskim savjetnikom ili instalaterom.
Glavni izazovi i pokretači za uvođenje obnovljive energije u sektor grijanja i hlađenja – okrugli stol
U drugom dijelu radionice održan je okrugli stol na kojem se razgovaralo o glavnim izazovima i pokretačima za uvođenje obnovljivih izvora grijanja i hlađenja u Jugoistočnoj i Centralnoj Europi.
Okrugli stol, koji je moderirala Karina Knaus (Austrijska agencija za energiju), započeo je upoznavanjem sa trenutnim stanjem sektora grijanja i hlađenja u partnerskim regijama. U Kantonu Sarajevo (Bosna i Hercegovina) sustavi grijanja su skoro 100% na fosilna goriva, od čega je polovica pokrivena daljinskim grijanjem na plin i individualnim sustavima grijanja na plin.
U Rodopskoj regiji (Bugarska), sa mnogo “energijski siromašnih” kućanstava, grijanje se tradicionalno vrši na ogrijevno drvo u neučinkovitim pećima koje mnogo zagađuju (70%), dok pelet, dizalice topline vazduh-vazduh i solarna toplina igraju manju ulogu. U regiji KAGOP-a (Sjeverna Makedonija) dominira grijanje na ogrijevno drvo i struju, a 25% kućanstava u glavnom gradu Skoplju je priključeno na daljinsko grijanje. U regiji Salzburg, 35% kućanstava se već grije putem daljinskog grijanja koje je “klimatski prihvatljivo”. Preostalih ¼, koji se griju na plin i naftu, mogu dobiti subvencije za zamjenu, ali im za to poteškoću predstavlja nedostatak kvalificiranih radnika i materijala. A u bavarskom Oberlandu (Njemačka), 80% kućanstava se još uvijek grije na fosilna goriva, koja mogu imati koristi od subvencija kao u Austriji, ali im također prepreku predstavlja nedostatak kvalificiranih radnika.
Kako je istaknuto u diskusiji, rast cijena peleta i struje zbog rata u Ukrajini značajno otežava i aktivnosti projekta REPLACE, tako da npr. u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Bugarskoj, krajnji korisnici se vraćaju grijanju na ugalj ili drvo kao jefinijim opcijama, čime se usporava toplinske tranzicija.
Zašto se promjena još uvijek nije dogodila?
Na pitanje Karine Knaus, zašto još nije došlo do promjene izvan postojećeg stanja, iako je to neophodno radi zaštite klime, učesnici okruglog stola su različito odgovorili.
U Austriji, kao i u Njemačkoj, subvencije pomažu da se postepeno ukine upotreba nafte i plina te poveća energijska učinkovitost objekata kroz razne mjere renoviranja i utopljavanja zgrada. Istovremeno, nedostatak instalatera, kotlova i dijelova, trenutno predstavlja barijeru, što značajno otežava sam proces zamjene sustava grijanja, istaknuli su Herbert Treter i Ingo Ball. Štoviše, „postoje igrači na tržištu koji preferiraju da prodaju fosilna goriva po jako niskim cijenama koje ne idu u korist tržištu obnovljivih izvora“, rekao je Ball.
U Sjevernoj Makedoniji, Bugarskoj i Bosni i Hercegovini, na proces tranzcije značajno (negativno) utječu nedostatak subvencija za zamjenu i obnovu sustava grijanja, nedostatak zakonske regulative te zahtjevi i uredbe za korištenje obnovljivih izvora energije, posebno od strane individualnih objekata. U institucijama to predstavlja nedostatak adekvatno obučenog osoblja koje bi iniciralo i/ili implementiralo ovakve projekte. Za značajnije promjene, u ovim regijama su neophodne i financijske i političke mjere.
Moguća rješenja i instrumenti
Na kraju radionice, sudionici su razgovarali o mogućim rješenjima za implementaciju sustava grijanja i hlađenja sa manjim utjecajem na okoliš i klimu. S ciljem dugoročne stabilizacije cijene peleta, Herbert Tretter je predstavio dokazani pristup koji koristi Austrija kroz uspostavljanje nacionalnih skladišta peleta kako bi se zadovoljile potrebe domaćeg tržište te spriječio prekomjerni izvoza peleta. Osim toga, za ubrzavanje tranzicije i procesa zamjene, neophodno je uvđenje i/ili povećavanje subvencija, posebno za kućanstva sa niskim prihodima.
U Bosni i Hercegovini, Samra Muratspahić je izjavila da je ključno nastaviti sa razvojem shema subvencija i implementacijom političkih mjera koje su trenutno u začetku. To, na prvom mjestu, uključuje projekt u regionu gde se po prvi put daju subvencije za zamjenu sustava grijanja, kao i Strategiju za ukidanje fosilnih goriva u Kantonu Sarajevo s ciljem poboljšanja kvaliteta vazduha.
U bavarskom Oberlandu, takozvani “seoski sustavi grijanja” dobro funkcioniraju, pri čemu farmeri koriste vlastito ogrjevno drvo za pokretanje mikro-mreže u svom mjestu. Energijsko savjetovanje u kvartovima kojima je potrebno renoviranje i kratki video snimci s objašnjenjima, npr. za apliciranje za subvencije, spadaju među isprobana sredstva.
U Rodopskoj regiji, REPLACE alati kao što su tehnički listovi, primjeri najbolje prakse i info-centri, pokazali su se posebno korisnim u pružanju savjeta i poticanju ljudi za zmjenu, izjavio je Angel Nikolaev.
Iz perspektive KAGoP regije u Severnoj Makedoniji, Emilija Mihajloska je preporučila pripremu strateških dokumenata u skladu sa ciljevima i mjerama EU. Pogodne su subvencije za pelet, invertore, više subvencija u oblasti dizalica topline i fotonaponskih sistema kao i rekonstrukcije postojećih objekata.
Zaključci i preporuke
REPLACE radionica završena je zaključcima i preporukama koje je predstavio Ignacio Macías (ESCAN Energy Consulting, Španjolska). Među zaključcima istaknuta je i činjenica da većina stanovništva želi rješenja koja manje štete okolišu i klimi, ali početna investicija je glavna prepreka. Dobro informirani dionici i potrošači, uz adekvatne financijske poticaje, postižu bolje rezultate. Nedostatak kvalificirane radne snage je ključni ograničavajući čimbenik.
Istodobno, zajedničke akcije poput austrijskog one-stop-shop-a pokazale su prostor za poboljšanja. Međutim, rast cijena fosilnih goriva učinio je obnovljive izvore konkurentnijima, ali je ukupna inflacija usporila proces zamjene.